Uloga strategija emocionalne regulacije u odnosu percipiranog stresa i subjektivne dobrobiti

diplomski rad

• Naslov (engleski): The role of emotion regulation strategies in relationship between perceived stress and subjective well-being
• Autor: Ivana Jerčić
• Mentor: Tena Vukasović Hlupić (mentor)
• Član povjerenstva: Damir Ljubotina (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ana Butković (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za psihologiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-07-05, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Psihologija; Opća psihologija

Sažetak

Emocionalna regulacija uključuje procese kojima pojedinci nastoje upravljati svojim emocijama. Strategije koje se pri tome koriste dijelom utječu na njihovo funkcioniranje, kao i na razine subjektivne dobrobiti i stresa kojemu su svakodnevno izloženi. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnose percipiranog stresa, strategija emocionalne regulacije (ponovne kognitivne procjene i supresije) i subjektivne dobrobiti kod hrvatskih studenata. Uz to, ispitani su medijacijski efekti ponovne kognitivne procjene i supresije na povezanost percipiranog stresa i subjektivne dobrobiti. Kao indikatori komponenti subjektivne dobrobiti korištene su Skala zadovoljstva životom (SWLS) i Skala pozitivnog i negativnog afekta (PANAS), kao indikator dviju strategija emocionalne regulacije korišten je Upitnik emocionalne regulacije (ERQ), a za percipirani stres Skala percipiranog stresa (PSS). Podaci su prikupljeni online putem na uzorku od 351 sudionika u dobi od 18 do 28 godina. Rezultati su ukazali na to da je ponovna kognitivna procjena djelomičan medijator negativnog odnosa percipiranog stresa i subjektivne dobrobiti. Međutim, medijacijski efekt supresije na odnos percipiranog stresa i subjektivne dobrobiti nije potvrđen.

Sažetak (engleski)

Emotional regulation involves processes by which individuals strive to manage their emotions. The strategies that are used partly effect their functioning, as well as the experienced levels of subjective well-being, and stress they are daily exposed to. The aim of this study was to examine the relationship between perceived stress, emotional regulation strategies (cognitive reappraisal and suppression), and subjective well-being among Croatian university students. In addition, we investigated whether cognitive reappraisal and suppression mediate the relationship between perceived stress and subjective well-being. Satisfaction with life scale (SWLS) and Positive Affect and Negative Affect Scale (PANAS) were used as indicators of subjective well-being components, Emotional Regulation Questionnaire (ERQ) was used as indicator of two emotional regulation strategies, and Perceived Stress Scale (PSS) was used as indicator of perceived stress. The data were collected online on a convenience sample of 351 participants, aged 18 to 28. Results showed that cognitive reappraisal was a partial mediator of the negative relationship between perceived stress and subjective well-being. However, the mediation effect of suppression on perceived stress and subjective well-being has not been confirmed.

• Ključne riječi: emocionalna regulacija; ponovna kognitivna procjena; supresija; subjektivna dobrobit; percipirani stres
• Ključne riječi (engleski): emotion regulation; cognitive reappraisal; suppression; subjective well-being; perceived stress
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:548985
• Studijski program: Naziv: Psihologija (jednopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-07-06 12:13:49