Analitički okvir primjene obavještajnih informacija iz otvorenih izvora u protuterorizmu

disertacija

• Naslov (engleski): Analytical framework of open source intelligence in counterterrorism
• Autor: Tomislav Dokman
• Mentor: Tomislav Ivanjko (mentor)
• Mentor: Mirko Bilandžić (mentor)
• Član povjerenstva: Danijela Lucić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Sonja Špiranec (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marijan Cingula (član povjerenstva); MBZ: 9803
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti); Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-05-19, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Informacijske i komunikacijske znanosti
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 001 - Znanost i znanje. Organizacija intelektualnog rada ; 355/359 - Vojni poslovi. Ratna vještina. Vojna znanost. Obrana. Oružane snage ; 32 - Politika

Sažetak

Smještena u području kritičkih sigurnosnih studija te informacijskih i komunikacijskih znanosti, ova disertacija ima osnovni cilj utvrditi predstavljaju li obavještajne informacije iz otvorenih izvora koristan izvor znanja u protuterorizmu i protuteroru. Jedinica analize je tako GTD baza koja je temeljena na podacima iz otvorenih izvora koja bilježi globalne terorističke udare od 1970. naovamo. Podjedinice su terorističke organizacije koje su selektirane prema geografskom kriteriju, zatim kriteriju tipologije terorizma i po kriteriju jedne terorističke organizacije s najvećim brojem zabilježenih terorističkih udara u vremenskom razdoblju od 1972. do 11. rujna 2001. i terorističke organizacije s najvećim brojem terorističkih udara u vremenskom razdoblju od 12. rujna 2001. do kraja 2017. U radu su utvrđena ključna obilježja obavještajnih informacija iz javo dostupne baze evidentiranih terorističkih udara u kreiranju obavještajnog proizvoda, ponajprije njihova pouzdanost, točnost, sustavnost, razumljivost, longitudinalnost, mogućnost obrade te njihov akcijabilni karakter. Istraživana primjena obavještajnih informacija iz otvorenih izvora u protuterorizmu ogleda se u pružanju kontekstualnih znanja o nekoj terorističkoj organizaciji, otkrivanju njezinog terenskog predznaka djelovanja, geoprostornom i vremenskom djelovanju, ciljevima napada i taktikama djelovanja. Ujedno, primjenjivost obavještajnih informacija iz otvorenih izvora u protuterorizmu očituje se i u detektiranju trendova i obrazaca ponašanja terorista, predviđanju budućih lokaliteta terora, otkrivanju snaga, prednosti, nedostataka i prilika terorističkih organizacija. Dok je s aspekta protuterora aplikativna vrijednost vidljiva prilikom izrade procjene rizika ugroženosti od terorizma, definiranja statusa sigurnosti konkretnog prostora i uspostavi mehanizama represije. Kako je polje istraživanja relativno novo, s još neriješenim terminološkim i teorijskim problemima, u prvoj fazi se pristupa identificiranju ključnih termina. Nakon analize dostupne literature, za svaki od pojmova (intelligence i open source intelligence) predlaže se prijevod koji će ujedno biti i operacionalni u daljnjem istraživanju. Istraživanjem se nastoji premostiti problem nepostojanja jedinstvene definicije pojma obavještajno što predstavlja sporno mjesto u postojećem obavještajnom znanju. Kako bi se došlo do operacionalne definicije rada, odnosno ključnih obilježja pojma, korištena je metoda analize i sinteze postojećeg znanja u području informacijskih znanosti i obavještajnih studija. Na temelju konstruirane baze postojećih definicija pojma obavještajno, njih 50, korištenjem kvalitativne i kvantitativne metodologije (analize sadržaja i frekvencijske analize) konstruirana je definicija pojma obavještajno. Na temelju izlučenih konstitutivnih elemenata, obavještajno podrazumijeva prikupljenu i analitički obrađenu informaciju namijenjenu krajnjim korisnicima za donošenje odluka.

Sažetak (engleski)

Located in the field of critical security studies and information and communication sciences, this dissertation has a main goal to determine does open source intelligence present productive resource of knowledge in counterterrorism and in counterterror. The unit of analysis is an opensource database (GTD), that records global terrorist events since the 1970. Subunits are terrorist organizations that are selected according to the geographic criteria; a terrorist organization from Europe, South America, Africa and Asia, then the criteria of typology of terrorism; one fundamentalist and one secular terrorist organization and a terrorist organization with the highest number of terrorist attacks recorded over the period from 1972 to 11 September 2001, and a terrorist organization with the highest number of terrorist attacks in the period from 12 September 2001 to the end of 2017. We identified key features of intelligence from publicly available database, which consists of recorded terrorist attacks, in the creation of an intelligence product, primarily their reliability, accuracy, coherence, comprehensibility, longitudinality, data processing capability, simplicity of data presentation and usage of analytical techniques for further utilization and their actionable character. The researched application of open source intelligence in counterterrorism is reflected in providing of contextual knowledge about a terrorist organization, detection of its national or supranational characteristics, geospatial and temporal activity, target focus and terrorist modus operandi. The applicability of open source intelligence in counterterrorism is manifested as well in detecting trends and patterns of terrorist behavior, predicting future locations of terrorist activity, revealing the strengths, advantages, disadvantages and opportunities of terrorist organizations. While from the aspect of counterterror, the applicative value of open source intelligence is visible when assessing the risk of terrorist threat, defining the security status of a specific area and establishing mechanisms of repression from the spectrum of counterterror. As the subject of research is rather new with unsettled terminological and theoretical problems in the first stage we authenticate central terms. After analyzing the available literature we nominate translation for each of the terms (intelligence and open source intelligence), which version will be operational throughout the research. In order to achive an operational definition of work, i.e. key features of the term, content analysis and synthesis of exsisting knowledge in the field of information sciences and intelligence studies was used. Based on constructed database of exsisting definitions of intelligence (N=50), we use qualitative and quantitative methodology (content and frequency analysis) to propose a new definition of term intelligence. According to excluded constitutive elements, definition of intelligence stands for collected and analyzed information created for end users in order to make decisions.

• Ključne riječi: obavještajno; obavještajne informacije iz otvorenih izvora; obavještajno znanje; obavještajni proces; obavještajni proizvod; analiza; terorizam; teror; protuterorizam; protuteror
• Ključne riječi (engleski): intelligence; open source intelligence; intelligence knowledge; intelligence cycle; terrorism; terror; intelligence product; analysis; counterterrorism; counterterror
• Jezik: hrvatski
• DOI: https://doi.org/10.17234/diss.2021.8959
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:211071
• Studijski program: Naziv: Informacijske i komunikacijske znanosti; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti (Dr. sc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Opseg: 343 str.
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-07-02 09:30:36