(P)ostati inkognito u digitalnom okruženju

diplomski rad

• Naslov: (P)ostati inkognito u digitalnom okruženju : utjecaj prava na zaborav na informacijsko pretraživanje
• Naslov (engleski): How to remain incognito in the digital environment : the impact of the right to be forgotten on information retrieval
• Autor: Marija Košutić
• Mentor: Sonja Špiranec (mentor)
• Član povjerenstva: Mihaela Banek Zorica (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Denis Kos (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Sonja Špiranec (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti); Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-04-01, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Informacijske i komunikacijske znanosti; Knjižničarstvo

Sažetak

Digitalna sredina, koja uvelike utječe na svakodnevni život pojedinca, iziskuje stalnu dostupnost osobnih informacija. Gotovo svaki naš korak može se rekonstruirati kombinacijom kolačića, IP adrese, analize pretraživanja i pohrane upita na pretraživačima, koja se lako povezuje s našim osobnim podatcima. Budući da digitalna okruženja imaju "besprijekorno sjećanje", što znači da sve što je na webu ostaje zauvijek dostupno, javila se potreba za pravom na zaborav – pravom pojedinca da traži od organizacije/internetskog pretraživača ili kojeg drugog pružatelja podataka da izbriše sve osobne podatke koje prikuplja ili čuva o njemu, odnosno da ukloni iz rezultata pretraživanja sve poveznice koje vode do podataka o tom pojedincu jednom kad više ne postoji zakonski temelj za njihovu pohranu i čuvanje. Primjena tog prava dovela je do novog digitalnog režima u kojem internetski pretraživači odlučuju koje su informacije relevantne i suvišne pa se mogu ukloniti s weba ili, s druge strane, koje su informacije od javnog interesa, što znači da bi se morale zadržati na webu kako bi ostale dostupne javnosti. Ovaj se diplomski rad bavi upravo tom problematikom – utjecajem primjene prava na zaborav na informacijsko pretraživanje u digitalnom okruženju. Poseban naglasak postavljen je na postizanje ravnoteže različitih prava koja su neizostavni čimbenici unutar samog koncepta prava na zaborav, kao što su pravo na privatnost te sloboda izražavanja i pristupa informacijama. O ovim pitanjima moraju odlučivati i informacijski stručnjaci, uključujući i knjižničare. Informacijski stručnjaci moraju uzeti u obzir sva spomenuta prava prilikom donošenja odluka o udovoljavanju zahtjevima za uklanjanjem određenih informacija sa svojih izvora podataka poput digitalnih zbirki, imajući na umu da se informacijske ustanove moraju pridržavati politike pružanja neometanog pristupa informacijama, ali i poštovati svačije pravo na privatnost.

Sažetak (engleski)

The digital environment, which greatly affects an individual’s daily life, requires constant access to personal information. Almost every one of our steps can be reconstructed by a combination of cookies, the IP address, search analysis and storage of queries on search engines, which is easily linked to our personal data. Because digital environments have "flawless memories," meaning that everything on the web remains available forever, there is a need for the right to be forgotten – the right of an individual to ask an organization/browser or another data provider to delete all personal information that it collects or stores about them, i.e. to remove from the search results all links that lead to data about that individual once there is no longer a legal basis for their storage and preservation. The exercise of this right has led to a new digital regime in which search engines decide which information is relevant or irrelevant; which is redundant and can be removed from the web or, on the other hand, which information is in the public interest, meaning it should stay on the web and remain available to the public. This thesis deals with precisely this issue - the impact of the application of the right to be forgotten on information retrieval in the digital environment. Special emphasis is put on striking a balance among the various rights that are indispensable factors within the very concept of the right to be forgotten, such as the right to privacy and freedom of expression and access to information. These issues must be decided upon by information professionals, including librarians. Information professionals must take all these rights into account when deciding whether to comply with requests to remove certain information from their data sources such as digital collections, bearing in mind that information institutions must adhere to policies ensuring unhindered access to information but also respect everyone's right to privacy.

• Ključne riječi: pravo na zaborav; pravo na brisanje; pravo na uklanjanje; informacijsko pretraživanje; digitalne knjižnice; pravo na privatnost; sloboda izražavanja i pristupa informacijama
• Ključne riječi (engleski): the right to be forgotten; the right to erasure; the right to delist; information retrieval; digital libraries; the right to privacy; freedom of expression and access to information
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:970694
• Studijski program: Naziv: Informacijske znanosti; smjerovi: Bibliotekarstvo; Smjer: Bibliotekarstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra bibliotekarstva (mag. bibl.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-04-11 21:31:47