Nyord i svenskan från 2010 till 2019

završni rad

• Autor: Marija Bošnjak
• Mentor: Goranka Antunović (mentor)
• Mentor: Zvonimir Novoselec (mentor)
• Član povjerenstva: Sara Profeta (predsjednik povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za anglistiku); Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-09-22, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filologija; Anglistika
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filologija; Germanistika

Sažetak

This final paper explores new words in Swedish from 2010 to 2019. One of the most important sources and the foundation for this paper are the lists of new words published by the Swedish Institute for Language and Folklore. With the help of other sources that are related to new words in Swedish, a clearer picture is created of what happens when new words are integrated (into the new language – in case of loan words). This is achieved by providing examples from the lists of new words, as well as the theoretical background from the literature. New words are analyzed in terms of the word class, word formation processes and the source language. In addition, this paper aims to check whether nouns are the most common word class among neologisms in Swedish, whether compounding is the most common word formation process and if the English language is the one that Swedish borrows from the most. These are the three main assumptions in this paper. A total of 460 new words (neologisms) were collected as the material for analysis. The results prove that all three assumptions are correct i.e. that nouns prevail among new words in Swedish, that compounding is the most common word formation process and that most loan words originate from English.

Sažetak (hrvatski)

Ovaj završni rad istražuje nove riječi u švedskom od 2010. do 2019. godine. Jedan od najvažnijih izvora i temelja ovog rada su popisi novih riječi koje objavljuje Švedski institut za jezik i folklor. Uz pomoć drugih izvora koji su povezani s novim riječima u švedskom, stvara se jasnija slika o tome što se događa kada se nove riječi integriraju. To se postiže davanjem primjera iz popisa novih riječi, uključujući teorijsku pozadinu iz literature. U radu se analiziraju neologizmi s obzirom na vrstu riječi, postupke tvorbe riječi te jezike davaoce. Osim toga, cilj je ovog rada provjeriti jesu li imenice vrsta riječi koja se najčešće integrira u švedski jezik, je li slaganje najčešći postupak tvorbe riječi i pokazati je li engleski jezik taj od kojeg švedski najviše posuđuje. To su tri glavne pretpostavke u ovom radu. Ukupno 460 novih riječi prikupljeno je kao materijal za analizu. Rezultati pokazuju da su sve tri pretpostavke točne tj. da imenice prevladavaju među novim riječima u švedskom, da je slaganje najčešći tvorbeni postupak te da većina posuđenica potječe iz engleskog jezika.

• Ključne riječi: new words; neologisms; word class; word formation processes; source language; compounding
• Ključne riječi (hrvatski): nove riječi; neologizmi; vrste riječi; tvorbeni postupci; jezici davaoci; slaganje
• Jezik: švedski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:115949
• Studijski program: Naziv: Švedski jezik i kultura (dvopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) švedskog jezika i kulture (univ. bacc. philol. suet.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup svim korisnicima iz sustava znanosti i visokog obrazovanja RH
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-09-22 17:08:35