Ekološki čimbenici gladi u Srednjoj Lici u drugoj polovici 18. i početkom 19. stoljeća

diplomski rad

• Naslov (engleski): Ecological Factors of Famine in the Middle Lika in the Second Half of the 18th and Early 19th Centuries
• Autor: Filip Pavelić
• Mentor: Hrvoje Petrić (mentor)
• Član povjerenstva: Zvjezdana Sikirić Assouline (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Vjeran Kursar (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za povijest); Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-09-16, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Povijest; Hrvatska i svjetska ranonovovjekovna povijest

Sažetak

U radu se temeljem narativnih izvora i historijsko-demografskih pokazatelja nastojalo istražiti kako su na pojavu oskudice i gladi u Srednjoj Lici u drugoj polovici 18. i početkom 19. stoljeća utjecali okolišni, ali i društveni čimbenici. Ličko društvo karakteriziralo je veliko siromaštvo uzrokovano manjkom obradivog tla, slabim poljoprivrednim tehnikama, porastom stanovništva i trgovini baziranoj na robnoj razmjeni. Najveći fokus stavljen je na dva globalna krizna perioda – osmom desetljeću 18. stoljeća i drugom desetljeću 19. stoljeća, oba potencijalno povezana s vulkanskim erupcijama. Kroz obje vrste izvora dokazan je izrazito težak period u periodu od 1783. do 1790. godine uzrokovan lošim vremenskim uvjetima i ratom vođenim u neposrednoj blizini Srednje Like. Narativni izvori ukazuju na moguću poveznicu između erupcije vulkana Laki 1783. godine i loših vremenskih uvjeta koji su bili prisutni u Srednjoj Lici u godinama što su slijedile. U periodu drugog desetljeća 19. stoljeća nije zamijećena pojava većih gladi. Demografska analiza za navedeni prostor izvršena je do 1858. godine kako bi se pojave gladi promotrile u duljem trajanju. Analiza crkvenih matičnih knjiga krštenih, vjenčanih i umrlih ukazuje na česte pojave oskudice i gladi na prostoru Srednje Like, a koje se uglavnom podudaraju s godinama koje narativni izvori ističu kao sušne. U prosjeku, do 1830. godine barem jedna od deset godina bila je obilježena glađu i porastom mortaliteta. Velike krize mortaliteta primijećene su 1836. i 1855. godine zbog epidemija kolere. Prema demografskim pokazateljima, prostor Podgorja bio je rjeđe pogođen glađu, dok je smrtnost uzrokovana ratovima i bolestima jednako velika kao i u Srednjoj Lici.

• Ključne riječi: Glad; Oskudica; Lika; Podgorje; Matične knjige; Vulkanske erupcije; Ekohistorija; Historijska demografija; Mortalitet; Nupcijalitet
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:145822
• Studijski program: Naziv: Povijest (dvopredmetni); smjerovi: istraživački, nastavnički; Smjer: nastavnički; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije povijesti (mag. educ. hist.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-09-22 12:13:58