Koncept straha u hrvatskoj i njemačkoj frazeologiji

diplomski rad

• Naslov (engleski): The verbalization of concept "fear" in Croatian and German phraseology
• Autor: Dea Telenta
• Mentor: Bernardina Petrović (mentor)
• Mentor: Velimir Piškorec (sumentor)
• Član povjerenstva: Marija Malnar Jurišić (predsjednik povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za kroatistiku); Zagreb
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za germanistiku); Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-06-25, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filologija; Kroatistika
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filologija; Germanistika

Sažetak

Cilj ovog diplomskog rada jest utvrditi postoje li kulturološki i jezično uvjetovane razlike u konceptualizaciji emocije straha u hrvatskoj i njemačkoj frazeologiji. Temeljna hipoteza rada utemeljena je na jezičnom relativizmu i tvrdi da razlike u konceptualizaciji straha u hrvatskom i njemačkom jeziku postoje te će ih pokušati dokazati pomoću konceptualne analize frazema dvaju jezika vezanih uz fenomen straha. Ustanovljeno je da je metafora spremnika zajednička obama jezicima te da se fiziološke reakcije tijela konceptualiziraju istim metonimijama i u hrvatskom i u njemačkom jeziku, što se objašnjava činjenicom da su ljudsko tijelo, njegova fiziologija, ali i reakcije na snažne emocije univerzalije. Emocije se u različitim kulturama na različit način konceptualiziraju, ali uvijek unutar okvira koji im nameće univerzalnost tijela i emocija. Taj okvir varira od (hrvatske) kulture do (njemačke) kulture.

Sažetak (njemački)

Das Ziel dieser Diplomarbeit ist es zu prüfen, ob es kulturelle und sprachliche Unterschiede in der Konzeptualisierung von Angst zwischen der kroatischen und deutschen Phraseologie gibt. Die Grundhypothese dieser Arbeit basiert auf sprachlichem Relativismus, was bedeutet dass, die Unterschiede in der Konzeptiualisierungen der Angst in kroatischen und deutschen Sprache bestehen und, dass sie durch konzeptuelle Analyse sichtbar werden. Es stellte sich heraus, dass konzeptuelle Metapher des Behälters in der Konzeptualisierung von Körper und Emotion in beiden Sprachen gemeinsam ist. Körperliche (physiologische) Reaktionen wurden in der kroatischen und deutschen Sprache durch gemeinsame Metonymien versprachlicht. Erklärung dafür liegt in dem universellen Charakter der Physiologie des Körpers und Emotionen. In verschiedenen Kulturen werden Emotionen auf verschiedene Art, jedoch im Rahmen der Universalität von Körper und Emotion konzeptualisiert.

• Ključne riječi: emocije; strah; frazeologija; hrvatski jezik; njemački jezik
• Ključne riječi (engleski): emotions; fear; phraseology; Croatian language; German language
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:222909
• Studijski program: Naziv: Kroatistika (dvopredmetni); smjerovi: jezikoslovni, književni, nastavnički; Smjer: nastavnički; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra hrvatskog jezika i književnosti (mag. philol. croat.)
• Studijski program: Naziv: Germanistika (dvopredmeni); smjerovi: nastavnički, kulturološki, prevoditeljski; Smjer: kulturološki; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra njemačkog jezika i književnosti (mag. philol. germ.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-07-01 22:39:58