Od pismenosti do informacijske pismenosti

diplomski rad

• Naslov: Od pismenosti do informacijske pismenosti : usporedba suvremenih oblika pismenosti
• Naslov (engleski): From literacy to information literacy : comparison of contemporary forms of literacy
• Autor: Helena Döring
• Mentor: Sonja Špiranec (mentor)
• Član povjerenstva: Mihaela Banek Zorica (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Tomislav Ivanjko (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti); Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-05-12, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Informacijske i komunikacijske znanosti; Knjižničarstvo

Sažetak

Pismenost se u tradicionalnom smislu ili, u ovom trenutku bolje rečeno, u užem smislu definira kao sposobnost pisanja i čitanja. Pismena je osoba u skladu sa značenjem tog pojma ona koja ispravno u smislu pravopisa i gramatike koristi pisani jezik. Značenje pojma pismenosti mijenja se s razvojem tehnologije, a s njom i društvene norme i zahtjevi. U modernom svijetu dolazi do promjene paradigme koncepta pismenosti. Više nije dovoljno znati pisati i čitati kako bi se zadovoljio kriterij pismenosti. Zadnja se tri desetljeća pojam pismenosti stalno nadograđuje i proširuje. Danas se razlikuje mnogo vrsta pismenosti, a za potrebe rada obradit će se knjižnična, medijska, informatička, digitalna te informacijska pismenost s naglaskom na informacijsku. U svom razvoju, spomenute su se pismenosti ponekad poistovjećivale. U radu će se govoriti o putu koji je koncept informacijske pismenosti prošao, da bi se danas konačno o njemu govorilo kao o fenomenu koji je iznjedrio iz potreba informacijskog doba, pojavom računalne tehnologije i Interneta. Međutim da bi se točno odredio koncept informacijske pismenosti, potrebno ga je staviti u njemu pripadajući društveni kontekst, definirati ga i standardizirati. Nakon uvida u definicije i standarde informacijske pismenosti i usporedbe s definicijama knjižnične, informatičke, medijske i digitalne pismenosti, pokušat će se vidjeti koje su podudarne točke informacijske pismenosti, kao krovne pismenosti, s ostalim pismenostima te će se pokušati pomoću rezultata ankete provedene na uzorku od sto ispitanika vidjeti povezanost informacijske pismenosti s ostalim pismenostima i pokušati potvrditi teza da informacijski pismena osoba posjeduje vještine i ostalih pismenosti.

Sažetak (engleski)

Literacy, in the traditional sense, is defined as the ability to write and read. A literate person, in accordance with the meaning of the term, is someone who uses the written language in terms of spelling and grammar correctly. The meaning of the term literacy changes as technology advances and makes changes in social norms and requirements. The paradigm of literacy is changing in the world of today, for there is no longer sufficient to be able to write and read to meet the literacy criteria. For the last three decades the emergence of literacy has been constantly upgrading and expanding. Today, many types of literacy are discerned. For the purpose of this paper library, media, computer, digital and information literacy will be examined with an emphasis on information literacy. In their development, these literacies have sometimes been identified. The paper will give an insight on the path that the concept of information literacy has gone through so that today it would finally be referred to as a phenomenon derived from the need of the Information age, the emergence of computer technology and the Internet. However, in order to define the concepts of information literacy accurately, it is necessary to put it in the relevant social context, define it and standardize it. This paper will provide an overview of definitions and standards of information literacy and comparison of modern literacies. It will also try to point out that information literacy as the main literacy is incorporated within other literacies using a survey of one hundred respondents. The assumption of the main hypothesis will try to prove that respondents who have information literacy skills will also have other contemporary literacies skills.

• Ključne riječi: informacijska pismenost; suvremeni oblici pismenosti; definicije; vještine; usporedba; istraživanje
• Ključne riječi (engleski): information literacy; contemporary forms of literacy; definitions; skills; comparison; Research
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:240039
• Studijski program: Naziv: Informacijske znanosti; smjerovi: Bibliotekarstvo; Smjer: Bibliotekarstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra bibliotekarstva (mag. bibl.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-05-13 11:46:05