Investigating Cognitive Strategies for Analyzing Conceptual Integration: A Comparison of English Major and Non-English Major Undergraduate Students

diplomski rad

• Naslov (hrvatski): Istraživanje kognitivnih strategija pri analizi konceptualne integracije: usporedba studenata preddiplomskog studija anglistike i studenata ostalih preddiplomskih studija
• Autor: Ena Belamarić
• Mentor: Renata Geld (mentor)
• Član povjerenstva: Stela Letica Krevelj (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Nives Kovačić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za anglistiku); Zagreb
• Datum i država obrane: 2025-02-24, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filologija; Anglistika

Sažetak

This study explores how English major and non-English major undergraduate students differ in their ability to recognize input spaces of conceptual blends and explain the meaning contributed by individual input spaces, as well as their corresponding cognitive strategy use in meaning deconstruction. A comparative quantitative study was conducted with 72 native Croatian-speaking undergraduates at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, using a questionnaire assessing... Više recognition and explanation of input spaces across five conceptual blends, and self-reported cognitive strategy use. The data were analyzed in phases. The preliminary statistical analysis was done using descriptive statistical methods, outlining general trends in the dataset. The analysis continued with assumption testing (Shapiro-Wilk and Levene’s tests), assessing normality and homogeneity of variance. Due to data not being normally distributed and unequal variance, the Mann-Whitney U test and Welch’s test were used for group comparison. The data analysis was completed with correlation analysis, using the Pearson correlation coefficient to measure the relationships between ESL study duration, recognition, explanation, and cognitive strategy use. Results of the data analysis showed that non-English majors performed better in input-space recognition than the English majors (M=9.16 vs. 8.09). At the same time, the latter demonstrated significantly higher explanation scores (M=7.17 vs. 5.73). English majors reported broader strategy use (M=22.74 vs. 18.11), with a statistically significant preference for mental imagery (p=0.04). The most frequently used strategies were elaboration and parsing, while the least used strategy was syntactic analysis. Paradoxically, longer ESL study duration correlated negatively with recognition scores (r=-0.35), contrary to the initial hypothesis. The disparity in recognition-explanation performance might be attributed to the groups’ difference in aptitude for different phases of the blending process: non-English majors excelled at composition-phase competencies, whereas English majors showed greater proficiency in elaboration-phase competencies, which would imply that specialized linguistic instruction enhances elaboration-phase competencies at the expense of composition-phase skills. However, the limitations of this study–including a homogenous sample and reliance on self-reported cognitive strategy data–require further research to corroborate these findings and examine potential causes. Sakrij dio sažetka

Sažetak (hrvatski)

Ovaj rad proučava razlike između studenata preddiplomskog studija engleskog jezika i studenata drugih studijskih smjerova u njihovoj sposobnosti prepoznavanja ulaznih prostora konceptualnih blendova, kao i značenja koja isti doprinose integriranom prostoru te upotrebi kognitivnih strategija prilikom dekonstrukcije značenja. Provedena je komparativna kvantitativna analiza sa 72 izvorna govornika hrvatskog jezika, studenta Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Instrument je bio upitnik... Više koji je ocjenjivao prepoznavanje i objašnjenje ulaznih prostora kroz pet konceptualnih blendova te upotrebu kognitivnih strategija. Analiza podataka provedena je u etapama: preliminarna statistička analiza uključivala je deskriptivne statističke metode kako bi se utvrdili opći trendovi. Uslijedili su testovi pretpostavki (Shapiro-Wilkov test i Levenov test) za procjenu normalnosti i homogenosti varijance. Uslijed heterogenosti varijanci i nepostojanja normalne distribucije, za usporedbu skupina korišteni su Mann-Whitneyev U-test i Welchov test. Analiza podataka završena je korelacijskom analizom, pri čemu je Pearsonov korelacijski koeficijent korišten za mjerenje odnosa između duljine učenja engleskog jezika, sposobnosti prepoznavanja i objašnjenja ulaznih prostora konceptualnih blendova, kao i korištenja kognitivnih strategija. Studenti drugih studijskih grupa učestalije su prepoznavali ulazne prostore u usporedbi sa studentima engleskog jezika (M=9,16 naspram 8,09), dok su potonji značajno učestalije uspijevali smisleno obrazložiti značenje koje ulazni prostori doprinose integriranom prostoru (M=7,17 naspram 5,73). Studenti engleskog jezika koristili su siri spektar strategija (M=22,74 naspram 18,11), pri čemu su statistički značajno preferirali mentalne slike (p=0,04). Elaboracija i raščlanjivanje bile su najkorištenije, dok se sintaktička analiza pokazala najrjeđe korištenom strategijom. Unatoč početnoj hipotezi da će duljina učenja engleskog jezika pozitivno korelirati s prepoznavanjem ulaznih prostora, ta je korelacija ipak bila negativna (r=-0,35). Razlika u uspješnosti prepoznavanja i objašnjenja mogla bi se pripisati razlikama u pristupu dviju skupina različitim etapama konceptualne integracije: studenti drugih studijskih grupa postigli su veći uspjeh prilikom kompozicijske faze konceptualne integracije, dok su studenti engleskog jezika bili uspješniji elaboracijskoj fazi, ukazujući kako specijalizirano lingvističko obrazovanje poboljšava elaboracijske vještine nauštrb kompozicijskih. Međutim, ograničenja ovog rada, koja uključuju homogeni uzorak i oslanjanje na samoprijavljenu uporabu kognitivnih strategija, zahtijevaju daljnja istraživanja kako bi se ova opažanja potvrdila i dodatno istražili potencijalni uzroci. Sakrij dio sažetka

• Ključne riječi: conceptual integration; cognitive strategies; second language acquisition; meaning deconstruction; English majors
• Ključne riječi (hrvatski): konceptualna integracija; kognitivne strategije; usvajanje drugog jezika; dekonstrukcija značenja; studenti engleskog jezika
• Jezik: engleski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:445202
• Studijski program: Naziv: Anglistika (dvopredmetni); smjerovi: lingvistički, književno-kulturološki, prevoditeljski, nastavnički; Smjer: nastavnički; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije engleskog jezika i književnosti (mag. educ. philol. angl.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2025-02-26 00:50:55