Završni radovi

: Primjena terminoloških načela na oblikovanje nazivlja teorije konceptualne integracije; Kristina Gudlin
Rad se bavi primjenom terminoloških načela na oblikovanje nazivlja teorije konceptualne integracije. Teorija konceptualne integracije mlada je grana kognitivne lingvistike koja se razvija od 1990-ih godina, a svoje korijene vuče iz teorije konceptualne integracije koja se razvija od 1980-ih godina. Budući da se teorija konceptualne integracije razvija posljednjih 30- ak godina, na hrvatskome jeziku postoji oskudna literatura u kojoj se spomenuta teorija razrađuje. U malobrojnim...

: Primjena umjetne inteligencije; Antonio Kovač
Svakim danom čovječanstvo se sve više susreće s pojmovima poput „pametna kuća“, „pametna rasvjeta“, „pametni automobili“, dok je pojam „pametni telefon“ usvojen već davnih godina. Pojam „pametan“ veže se uz inteligenciju, a poznato je da je inteligencija prirodna ljudska osobina. No imaju li nežive stvari poput uređaja i različitih tehnoloških naprava inteligenciju? Odgovor je ne, barem ako se govori o prirodnoj inteligenciji. Ovdje se radi o tzv. „umjetnoj...

: Primjena umjetne inteligencije na područje medicine; Silvio Havranek
Umjetna inteligencija skup je više zasebnih tehnologija, od kojih su najznačajnije strojno učenje, koje se ovisno o korištenim podatcima dijeli na nadzirano i nenadzirano učenje, i obrada prirodnog jezika. S obzirom na velik broj različitih tehnologija, umjetna inteligencija ima velik potencijal na razna područja, poput autonomnih vozila, pametnih domova ili obrazovanja, dok je ovaj rad usredotočen na primjenu umjetne inteligencije na području medicine. Objašnjen je način rada...

: Primjena umjetne inteligencije putem virtualnih glasovnih asistenata; Matko Jurković
U ovome radu cilj je objasniti razvoj i načine upotrebe virtualnih glasovnih asistenata koji se ponekad također nazivaju i inteligentnim osobnim asistentima. Virtualni asistenti su pokretani umjetnom inteligencijom, tj. inteligentnim ponašanjem demonstriranim od strane strojeva, umjesto ljudi i životinja, kao što je to slučaj s prirodnom inteligencijom. Virtualne asistente možemo definirati kao tip softvera koji vrši funkciju prepoznavanja prirodnog jezika (putem glasovnog zapisa ili...

: Primjena umjetne inteligencije u muzejima; Lara Lovrić
Umjetna inteligencija je sposobnost računala da uče na osnovu iskustava, prilagođavaju se novim izazovima i rješavaju zadatke koji su donedavno bili namijenjeni ljudima. Koristeći se prirodnim jezikom, računala mogu obraditi velike količine podataka i na osnovu njihove analize izvršiti složene zadatke. Bogat izvor podataka su muzeji koji svojim radom stavljaju naglasak na pravilno dokumentiranje i komuniciraje informacija o muzejskoj građi. Podaci koje posjeduju su iznimno...

: Primjena umjetne inteligencije u stvaranju umjetničkih slika; Karmen Santini
Tehnologije povezane s umjetnom inteligencijom snažno utječu na promjene istraživačkih i kreativnih praksi u vizualnim umjetnostima. Rastući broj istraživačkih inicijativa i kreativnih aplikacija koje se pojavljuju u sjecištu umjetne inteligencije i umjetnosti motivira nas da ispitujemo i raspravljamo o kreativnim i istraživačkim potencijalima tehnologija umjetne inteligencije u kontekstu umjetnosti. Čini se da je generiranje slika pomoću umjetne inteligencije posvuda i novi...

: Primjena umjetne inteligencije u učenju stranog jezika; Ivan Carević
Sve većim napretkom tehnologije, umjetna inteligencija pronalazi sve češću primjenu u učenju stranih jezika, pružajući pritom korisnicima nove mogućnosti za učinkovito i personalizirano učenje. Korištenjem naprednih tehnologija poput strojnog i dubokog učenja te obrade prirodnog jezika, razvijaju se sustavi za automatizirano i trenutno davanje povratne informacije, personalizirano prilagođavanje lekcija, interaktivne vježbe i zadatke te lako prevođenje. Ovim alatima...

: Primjena verbotonalne korekcije glasova ď [Ɉ], ť [c] i h [ɦ] u nastavi slovačkog jezika kao stranog; Rea Ban Švastović
U ovome radu najprije se bavi teorijom ovladavanjem inim jezikom koja uključuje pojmove učenja, usvajanja i ovladavanja stranim jezikom, te razlike između termina prvi jezik, drugi jezik i ini jezik. Zatim se navode faktori koji utječu na ovladavanje inim jezikom, opisuju se metode učenja stranog jezika kroz povijest te se dolazi do važnosti fonetike kod ovladavanja novog jezika. Opisuju se fonetske pogreške, pojavu međujezika te se navode vrste fonetskih korekcija. Naglasak se...

: Primjer godišnjeg izvedbenog kurikuluma za treću godinu učenja i poučavanja Likovne umjetnosti u gimnazijama; Ana-Marija Francetić
U ovom diplomskom radu donosi se primjer godišnjeg izvedbenog kurikuluma za treći razred učenja i poučavanja u gimnazijama. Osnova je diplomskog rada težnja promjene u sustavu obrazovanja koji počinje težiti ka cjeloživotnom obrazovanju. Analiziraju se problemi koji su potaknuli promjene te opisuju novi načini pristupa školstvu. Također se obrađuje i analizira novi položaj nastavnika te uloge koje su mu donesene. Prije svega je predstavljen sam kurikulum predmeta Likovna...

: Primjer radioničke nastave na temu stvaralaštva Josepha Beuysa; Kristina Agostini Bastašić
U ovom se diplomskom radu donosi prijedlog radioničke nastave s temom umjetnosti Josepha Beuysa. Radionica je zamišljena kao izvannastavna aktivnost u trajanju od dva školska sata u knjižnici Goethe-Instituta u Zagrebu. Radionica je namijenjena učenicima na A2 i B1 razini znanja njemačkog jezika osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta. U radu se iznosi važnost izvannastavih mjesta za učenje te njihovo uklapanje u predmetni kurikulum predmeta Likovna umjetnost i Njemački jezik....

: Primjeri Googleove suradnje s američkim i europskim knjižnicama; Julia Jušić
Cilj ovoga rada je prikazati razvoj digitalizacije kroz suradnju Googlea s raznim knjižnicama. Iako je Google u Americi bio optužen za kršenje autorskih prava jer je bez odobrenja digitalizirao djela koja su zaštićena autorskim pravom, većina knjižnica rado prihvaća njihovu suradnju. Jedan od razloga su financijska sredstva. Naime, mnoge knjižnice nemaju potrebna financijska sredstava za dodatne projekte kao što je digitalizacija građe. U većini slučajeva je fond knjižnice...

: Pripovijedanje i glas u Beckettovom Neimenjivom; Ivana Kovačić
Neimenjivi — pripovijest je za koju se valja pitati je li u njoj lik u ulozi glasa ili je glas u ulozi lika. Nesposoban za komuniciranje i, prema tome, zarobljen u jeziku koji istovremeno ne može niti izbjeći, niti koristiti, narativni glas izmiče dovršenosti kojoj teži. Ovaj diplomski rad bavi se problematikom pripovijedanja i glasa spomenutog djela Samuela Becketta, a pozornost je usmjerena na problem supostojanja monologa, struje svijesti, romanesknog prizvuka i pripovjedača...

Pages