| Abstract | Mnogi su se, najprije usko ne nužno specijalizirani intelektualci, a potom sociolozi, antropolozi,
politolozi te teoretičari kulture od 18. stoljeća naovamo trudili rasvijetliti koncept fenomena nacije
i nacionalnoga identiteta, pri čemu su se razvile različite teorije, od kojih su se kao
najprepoznatljivije istaknule dvije skupine: primordijalistička, koja naciju i nacionalni identitet
shvaća kao prirodni i zadani okvir te modernistička, koja ta dva fenomena poima kao proizvoljan,
modernizacijskim trendovima uvjetovan, društveni i kulturni konstrukt. Oslanjajući se s jedne
strane na najutjecajnije modernističke i postmodernističke teoretičare nacije i nacionalnoga
identiteta čije teorije interpretira V. Katunarić, te s druge strane na književne povjesničare koji su
pisali o domoljubnim temama, motivima i konceptima u književnosti A. G. Matoša (D. Oraić Tolić;
M. Dorkin; D.Jelčić; S. Coha; Z. Kravar; i dr.), u ovome se diplomskom radu analiziraju i
interpretiraju lirika i feljtoni tog, jednog od najdomoljubnijih hrvatskih autora. U radu se obrazlažu
načini na koje je Matoš u navedenome opusu predstavljao, a samim time i kreirao nacionalni
identitet (primordijalistički i/li modernistički). |
| Abstract (english) | Since the 18th century, many personalities – beginning with not necessarily closely specialized
intellectuals, and followed by sociologists, anthropologists, political scientists and cultural theorists
– made efforts to illuminate the concepts of nation and national identity, giving rise to different
theories, the most distinct ones being the primordialist approach, according to which nation and
national identity are understood as a natural and given framework, and the modernist approach, in
which both concepts are comprehended as an arbitrary social and cultural construct brought about
by modernization trends. Relying, on the one hand, on the most influential modernist and
postmodernist theoreticians of nation and national identity, whose theories are interpreted by V.
Katunarić, and on the other hand, on literary historians who wrote about patriotic themes, motives
and concepts in the literature of A. G. Matoš (D. Oraić Tolić, M. Dorkin, D.Jelčić, S. Coha, Z.
Kravar, among others), this thesis analyzes and interprets the lyric poetry and feuilletons of Matoš
as one of the most patriotic of Croatian authors, explaining the ways in which Matoš represented
and thereby simultaneously created national identity (in primordialist and/or modernist terms) in
his work. |
