| Abstract | Pučka književnost ne može se pravedno vrednovati ni prema kriterijima visoke, umjetničke književnosti ni prema kriterijima usmene književnosti. Zbog toga je taj treći književni fenomen (Zečević 1978) često zanemaren i pučke su tvorevine (Zečević 1986) shvaćane kao trivijalne, klišeizirane, priproste, neuke, čak i prezrene (Slamnig 1965). U ovome će se radu opisati pučki književni fenomen pirovačkoga kraja. Pirovac je naselje smješteno 20-ak kilometara sjeverozapadno od Šibenika i broji nešto manje od 2000 stanovnika. U svome ga djelu Put po Dalmaciji pod imenom Zlosela spominje i Alberto Fortis. Na početku će se rada iznijeti teorijski okvir pučke književnosti većim dijelom temeljen na radovima Divne Zečević, Pavla Pavličića i Josipe Tomašić. Zatim će se opisati rukopisne i pretipkane pučke pjesme zabilježene u Pirovcu u 40-im i 50-im godinama prošlog stoljeća. U daljnjoj će se analizi interpretirati sadržaj pučkih pjesama, pokrit će se važni pojmovi poput autora, izvora, konteksta izvođenja i zapisivanja te problem pučkog recipijenta. Obavit će se i snimiti polustrukturirani intervju s vlasnikom pučke građe o njegovu viđenju te građe, načinu nastanka građe, temama pjesama, kontekstu nastanka, ali i s primjerom njegova aktivnog i pasivnog verabalnofolklornog repertoara (pjesme, pripovijetke, predaje...). Podaci dobiveni razgovorom omjerit će se o teorijske uvide istraživača pučke i usmene književnosti (uz već nabrojane, Maja Bošković-Stulli, Olinko Delorko, Ivan Slamnig...). Na kraju rada priložit će se prepisani tekst ili transkripcija svih obrađenih pučkih tvorevina koje će se u radu dokazati kao takve. |
| Abstract (english) | Folk literature cannot be fairly evaluated either according to the criteria of high, artistic literature or according to the criteria of oral literature. For this reason, this third literary phenomenon (Zečević 1978) was often neglected and folk creations (Zečević 1986) were understood as trivial, clichéd, simple, ignorant, even despised (Slamnig 1965). This paper will describe the folk literary phenomenon of the Pirovac region. Pirovac is a village located about 20 kilometers northwest of Šibenik and has a little less than 2000 inhabitants. In his work A Journey through Dalmatia under the name Zlosela, Alberto Fortis also mentions Pirovac. At the beginning of the paper, the theoretical framework of folk literature will be presented, mostly based on the works of Divna Zečević, Pavao Pavličić and Josipa Tomašić. Then, handwritten and retyped folk songs originated from Pirovac in the 40s and 50s will be described. Further analysis will interpret the content of folk songs, cover important terms such as author, source, context of performance and writing, and the problem of the folk recipient. A semi-structured interview with the owner of folk material will be conducted and recorded about his view of the material, the way the material was created, the themes of the songs, the context of writing, but also with an example of his active and passive verbal-folklore repertoire (songs, stories, traditions...). The data obtained from the interview will be measured against the theoretical insights of researchers of folk and oral literature (in addition to those already mentioned, Maja Bošković-Stulli, Olinko Delorko, Ivan Slamnig...). At the end of the paper, a transcribed text or transcription of all processed folk creations that will be proven as such in the paper will be attached. |
