Analiza utjecaja „seljaka-koreografa“ u Međimurju na koreografsko stvaralaštvo scenskih folklornih prikaza

diplomski rad

• Naslov (engleski): Analysis of the impact of "Peasant-Choreographers" in Međimurje on the choreographic creativity of stage folklore performances
• Autor: Bruno Bogdan
• Mentor: Tvrtko Zebec (mentor)
• Član povjerenstva: Petra Kelemen (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Tvrtko Zebec (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Nevena Škrbić Alempijević (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-12-16, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Etnologija i antropologija; Folkloristika

Sažetak

Ovaj diplomski rad bavi se analizom utjecaja seljaka-koreografa u Međimurju, koji su stvaranjem folklornih plesova na već postojeće melodije narodnih pjesama osmislili plesove, koje danas vidimo u scenskim prikazima hrvatskog folklora. Kontekst potreban za razumijevanje principa postavljanja elemenata narodnih običaja na scenu rad objašnjava osnutkom MHKD-a i njenog sudjelovanja na Berlinskoj olimpijadi 1936. godine, nakon čega su Zvonimir Ljevaković i Ivan Ivančan svojim djelovanjem započeli smjer u hrvatskom folkloru kojeg danas nazivamo zagrebačkom školom folklora. Fenomen seljaka-koreografa u Međimurju jedinstven je jer većini plesova koje danas smatramo narodnima znamo autora, dok je stariji sloj plesova ostao u većini zaboravljen. Također, ti su koreografski i umjetnički neškolovani seljaci odredili ono što se danas na sceni prezentira kao međimurske narodne plesove. Prema Ivanu Ivančanu i scenskim zakonitostima (1971) koje je utvrdio, rad analizira dosljednost u primjeni narodne umjetnosti na folklornoj sceni.

Sažetak (engleski)

This thesis analyses the impact of peasant-choreographers in Međimurje, who, by creating folk dances to existing melodies of traditional songs, choreographed dances that are now seen in stage presentations of Croatian folklore. The context necessary for understanding the principles of staging elements of folk customs is explained through the founding of the MHKD and its participation in the Berlin Olympics in 1936, after which Zvonimir Ljevaković and Ivan Ivančan began a direction in Croatian folklore that is today known as the Zagreb School of Folklore. The phenomenon of the peasant-choreographer in Međimurje is unique because, for the vast majority of dances now considered folk dances, we know the author, whereas older layers of dances have largely been forgotten. Additionally, these choreographers and artistically untrained peasants determined what is now presented on stage as folk dances of Međimurje region. According to Ivan Ivančan and the stage principles (1971) he established, this work analyzes the consistency in the application of folk art on the folk dance stage.

• Ključne riječi: plesovi; scena; koreografija; Međimurje; zagrebačka škola folklora
• Ključne riječi (engleski): dances; scene; choreography; Međimurje; Zagreb School of Folklore
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:389095
• Studijski program: Naziv: Etnologija i kulturna antropologija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra etnologije i kulturne antropologije (mag. ethnol. et anthrop.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup svim korisnicima iz sustava znanosti i visokog obrazovanja RH
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-12-27 20:54:54