Klyftan mellan meta-språkbruk och vardagligt språkbruk av pronomen ’hen’

završni rad

• Naslov (engleski): The gap between meta-linguistic use and everyday use of the pronoun hen
• Naslov (hrvatski): Raskorak između upotrebe zamjenice hen u meta-jeziku i u svakodnevnom jeziku
• Autor: Magdalena Željeznjak
• Mentor: Sara Profeta (mentor)
• Član povjerenstva: Goranka Antunović (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Sara Profeta (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za anglistiku); Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-09-19, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filologija; Germanistika

Sažetak

Ljudima jezik ne služi samo kao sredstvo komunikacije, već i kao sredstvo pridavanja vrijednosti i svojstava svijetu koji ih okružuje. U slučaju da se percepcija svijeta promijeni, jezik se isto tako mora promijeniti i prilagoditi kako bi se u njemu odrazile te nove pojave ili promjene u već postojećim stanjima. Primjer ovog procesa u švedskom jeziku jest uvođenje rodno neutralne zamjenice hen. Njenom službenom uvođenju u jezik, kroz čin dodavanja na listu riječi Švedske Akademije (SAOL), prethodila je burna debata koja se među ostalim ticala i funkcija koje će ta zamjenica obavljati u jeziku. U to doba, zamjenicu se najčešće sretalo u njenim meta-ostvarenjima, dakle u tekstovima koji su se bavili upravo njenom pojavom i upotrebom. Kroz analizu upotrebe hena u radovima studenata objavljenima 2019. godine i usporedbu dobivenih rezultata s prijašnjim rezultatima već postojećeg istraživanja iz 2013. ovaj rad je pokazao kako je meta-upotreba zamjenice i dalje vrlo zastupljena. Unatoč tome, u ovom periodu došlo je i do određenih promjena u vidu pojavljivanja u drugim jezičnim funkcijama, što se može pripisati težnjama švedskog društva da prilagodbom i dalje ostane društvom koje je jednakošću između spolova u svjetskom vrhu.

Sažetak (engleski)

Humans do not use language only to communicate, but also to ascribe certain values and attributes to the world surrounding them. If the perception of the world changes, the language has to change as well in order to reflect these new occurrences and adjustments to the existing state of affairs. An example of this process in the Swedish language is seen in the introduction of the gender-neutral pronoun hen. Before it was officially introduced into the language through the official glossary for Swedish (SAOL), a heated debate took place about, among other things, its functions within the language. At this time, the pronoun was most often found in its meta-usage in texts dealing with its emergence and functions. By analyzing the usage of the pronoun hen in student papers published in 2019 and by comparing the results with the ones from a previous research from 2013, this essay has shown that the pronoun is still frequently used in its meta-usage. However, under this time period there has been some change in the usage of other hen functions, which is a result of the Swedish society’s wish to remain one of the most gender equal societies in the world.

• Ključne riječi: zamjenica 'hen'; usporedba; 2019; 2013
• Jezik: švedski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:507116
• Studijski program: Naziv: Švedski jezik i kultura (dvopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) švedskog jezika i kulture (univ. bacc. philol. suet.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2019-11-08 09:45:42