Фразеологизмы из Ветхого Завета с компонентом антропонимом

diplomski rad

• Naslov (engleski): Phraseological units from the Old Testament with the anthroponymic component
• Naslov (hrvatski): Frazemi iz starog zavjeta s onimskom sastavnicom
• Autor: Martina Kovačec
• Mentor: Željka Fink-Arsovski (mentor)
• Član povjerenstva: Natalija Vidmarović (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Mia Žustra (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Željka Fink-Arsovski (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti); Zagreb
• Datum i država obrane: 2017-07-05, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filologija; Slavistika

Sažetak

U diplomskom radu Фразеологизмы из Ветхого Завета с компонентом антропонимом (Frazemi iz Staroga zavjeta s onimskom sastavnicom) govori se o biblizmima iz ruskog i hrvatskog jezika čija je sastavnica ime osobe iz Starog zavjeta. Diplomski je rad je podijeljen na 3 dijela – dva teorijska i jedan analitički. U prvom teorijskom dijelu kratko je opisana frazeologija kao lingvistička disciplina i njezin razvoj u Rusiji i Hrvatskoj, te je definirano što je frazem i čime se razlikuje od npr. riječi ili skupa riječi. Ukratko, frazem je jezična jedinica, tj. skup riječi s novim značenjem koje ne proizlazi iz značenja njegovih komponenata, te koja se u gotovom obliku koristi u svakodnevnom govoru. U drugom teorijskom dijelu ukratko je predstavljena Biblija – izvor ne samo analiziranih frazema, već i mnogih drugih koje koriste govornici svih europskih jezika. Frazemi koji su temeljeni na dijelovima Svetog pisma nazivaju se biblizmima. U trećem dijelu analizirana je jedna određena grupa biblizama – biblizmi čija je sastavnica ime osobe iz Starog zavjeta. Analizirano je ukupno 56 ruskih i 37 hrvatskih biblizama pri čemu se 9 ekvivalentnih biblizama koristi i u ruskom i u hrvatskom jeziku. Hrvatski i ruski frazemi sadrže imena istih osoba, s time da ruski frazemi sadrže i imena osoba koja se ne javljaju u hrvatskim frazemima. Među ruskim frazemima najviše je biblizama sa sastavnicom Adam, dok je među hrvatskim najviše s nekom verzijom imena Salamun, te sa sastavnicama Adam, Eva i Job. Biblizmi su nastali na osnovi različitih dijelova Starog zavjeta, međutim, velika većima kako ruskih tako i hrvatskih biblizama nastala je na temelju Knjige Postanka. Što se tiče njihova značenja, ruski i hrvatski frazemi više-manje dijele ista semantička polja: percepcija vremena, snaga, mudrost, znatiželja i dr. Na kraju valja spomenuti da su ruski i hrvatski biblizmi uspoređeni s biblizmima njemačkog jezika pri čemu je od ukupno 22 frazema 15 ekvivalenata ruskih i/ili hrvatskih biblizama.

• Ključne riječi: ruski jezik; hrvatski jezik; frazeologija; frazem; Biblija; Stari zavjet; biblizam; antroponimska komponenta
• Ključne riječi (ruski): русский язык; хорватский язык; фразеология; фразеологизм; Библия; Ветхий Завет; библеизм; антропоним в качестве компонента
• Jezik: ruski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:471460
• Studijski program: Naziv: Ruski jezik i književnost (dvopredmetni); smjerovi: nastavnički, prevoditeljski; Smjer: nastavnički; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije rusistike (mag. educ. philol. russ.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-03-06 16:20:27