Title Etnonacionalizam i terorizam : komparativna analiza IRA-e i ETA-e Title (english) Ethnonationalism and terrorism : comparative analysis of IRA and ETA Author Iva Ćosić Mentor Mirko Bilandžić (mentor)Committee member Josip Pandžić (predsjednik povjerenstva)Committee member Ivan Roško (član povjerenstva) Granter University of Zagreb Defense date and country 2025-02-21, Croatia Scientific / art field, SOCIAL SCIENCES Abstract Terorizam, promatran kao akt nasilja, postoji od pamtivijeka, primjerice zeloti u 1. stoljeću, haridžije u 7. stoljeću i asasini od 11. do 13. stoljeća (Bilandžić, 2014). Unatoč tome, i dalje ne postoji njegova točna i jedinstvena definicija. Ono što neki fenomen čini terorizmom jest politički cilj pri čemu terorističke skupine koriste nasilje kao način prisvajanja moći posredstvom straha (Bilandžić, 2014). Terorizam možemo podijeliti na nekoliko vrsta; s obzirom na motivaciju, razinu
... More djelovanja, ideologiju, ciljeve itd. Koja god vrsta terorizma bila u pitanju, svaka je duboko isprepletena s etničkim i/ili vjerskim identitetom i kolektivnom sviješću zbog čega pitanja podrške i reakcije zajednice postaje ključno za razumijevanje njihove dinamike i utjecaja. Shodno tome, terorizam je kroz svoju povijest imao promjenjivu društvenu reakciju i podršku te ponekad bio društveno poželjan, kao u primjeru Francuske revolucije i konsolidacije vlasti terorističkim djelovanjem, ali i društveno nepoželjan, kao u primjeru anarhističkih previranja tijekom 19. stoljeća što sam terorizam pretvara u svojevrsni začarani krug (Bilandžić, 2014). S obzirom na fatalne ishode terorističkog akta, rane psihološke teorije pokušale su teroriste obilježiti kao psihički nestabilne individue, što se u konačnici pokazalo neutemeljenim (Bevanda, 2023). Stoga se terorističko ponašanje valja promatrati pomoću psihosocijalnog pristupa koje nalaže da je ponašanje individua u relaciji s utjecajima iz socijalnog okružja (Bilandžić, 2014). Još jedno od pitanja proizašlo iz neutemeljene tvrdnje o sociopatiji terorizma jest pitanje je li terorizam čin prosocijalnog ili antisocijalnog ponašanja. S jedne strane, prvotni zdravorazumski odgovor nalaže kako je ono antisocijalno upravo zbog smrtno stradalih žrtava, dok drugi izvori navode kako je ono prosocijalno zbog određenih koristi koje od njega može imati rodbina, odnosno društvena skupina kojoj pripadaju.
Etnički identitet jedan je od faktora koji vrlo lako može doprinijeti stvaranju terorističkih skupina iz nekoliko razloga kao što su marginalizacija i diskriminacija etničkih grupa te nacionalističke i separatističke težnje. Svaki od navedenih razloga terorističke skupine mogu iskoristiti kao način regrutiranja novih pristaša.
U kontekstu ovog diplomskog rada, koristeći analizu diskursa i komparativnu deskriptivnu analizu, analizirat će se dvije etnonacionalističke terorističke skupine; IRA (Irish Republican Army) i ETA (Euskadi Ta Askatasuna), pri čemu će se naglasak staviti na analizu njihovog etničkog identiteta te važnosti etničke pripadnosti kao ključnog faktora za mobilizaciju pristaša i stvaranje konflikta. Osim toga, koristit će se i literatura iz područja etničkih studija, kao i teorije in-group/out-group te studiji slučaja. Ulazeći u dubinu njihovih povijesnih, ideoloških i strateških dimenzija, ovim radom nastojat će se rasvijetlili na koji način je etnički identitet oblikovao njihova djelovanja i utjecao na odnos sa zajednicom koju te terorističke skupine predstavljaju. Da bi se to istražilo, pratit će se povijesna evolucija IRA-e i ETA-e secirajući društveno-politička okruženja iz kojih su proizašle pritom ispitujući povijesne probleme, korijene i nacionalističke težnje tih organizacija. Ključna točka ovog rada je etnički identitet kao pokretačka snaga iza ideologija IRA-e i ETA-e, odnosno način na koji percepcija kulturnog nasljedstva, jezičnih razlika i kolektivnog povijesnog sjećanja pridonose njihovom legitimitetu i prihvaćanju nasilja kao sredstva borbe za političke ciljeve. Iako su IRA i ETA u mnogim karakteristikama svog nastanka i djelovanja slične, tako su u mnogima i različite oslanjajući se prije svega na njihov ishod pri čemu je IRA gotovo u potpunosti ostvarila svoje ciljeve, a ETA nije. Da bi se IRA i ETA bolje razumjele potrebno je analizirati ih kroz neku od socioloških teorija.
Pri analizi će se koristiti dvije sociološke teorije; konstruktivizam i teorija konflikta. Primjenom teorije konstruktivizma na etnički identitet uočava se da identiteti nisu unaprijed definirani i ne mijenjanju se samo zbog unutarnjih karakteristika već su oni proizvod društvenih interakcija, normi i kulture (Jukić, 2013). S druge strane, teorijom konflikta objašnjava se kako etnički identitet može poslužiti kao faktor generiranja i održavanja društvenih sukoba i na taj način poprimiti negativnu konotaciju (Haralambos i Heald, 1989).
Prema navedenim teorijama, konstruirane su dvije pretpostavke za analizu. Prva pretpostavka proizlazi iz konstruktivističke teorije te glasi: ''Etnički identitet IRA-e i ETA-e nije statičan već fluidan te podložan promjenama ovisno o društvenim i političkim kontekstima''. Stoga, analizom će se otkriti kako su te promjene oblikovale percepciju njihovog etničkog identiteta i utjecale na strategije terorističkih akcija. Ovom pretpostavkom nastojat će se, pomoću aspekata povijesti i kulture, pojasniti kako se oblikuje etnički identitet te kako se to odražava u ciljevima i taktikama terorističkih skupina. Druga pretpostavka, proizašla iz teorije konflikta glasi: ''Različiti pristupi represivnih mjera vlasti imat će različite učinke na strategije terorističkih skupina''. Ovom pretpostavkom istražuje se kako različiti pristupi vlasti pri reagiranju na terorističke akcije oblikovati njihove strategije i taktike. Less Abstract (english) Terrorism, viewed as an act of violence, has existed since time immemorial, for example the Zealots in the 1st century, the Kharijites in the 7th century, and the Assassins from the 11th to the 13th centuries (Bilandžić, 2014). Despite this, there is still no exact and unique definition of it. What makes a phenomenon terrorism is a political goal, whereby terrorist groups use violence as a way to seize power through fear (Bilandžić, 2014). Terrorism can be divided into several types;
... More with regard to motivation, level of action, ideology, goals, etc. Whatever the type of terrorism in question, each is deeply intertwined with ethnic and/or religious identity and collective consciousness, which is why questions of community support and reaction become crucial for understanding their dynamics and impact. Accordingly, terrorism has had a variable social reaction and support throughout its history and has sometimes been socially desirable, as in the example of the French Revolution and the consolidation of power through terrorist action, but also socially undesirable, as in the example of the anarchist turmoil during the 19th century, which turns terrorism itself into a kind of vicious circle (Bilandžić, 2014). Given the fatal outcomes of a terrorist act, early psychological theories attempted to characterize terrorists as mentally unstable individuals, which ultimately proved to be unfounded (Bevanda, 2023). Therefore, terrorist behavior should be observed using a psychosocial approach that requires that the behavior of individuals is in relation to influences from the social environment (Bilandžić, 2014). Another question arising from the unfounded claim about the sociopathy of terrorism is the question of whether terrorism is an act of prosocial or antisocial behavior. On the one hand, the initial common-sense answer dictates that it is anti-social precisely because of the victims who died, while other sources state that it is pro-social because of certain benefits that can be derived from it by the relatives, that is, the social group to which they belong. Ethnic identity is one of the factors that can easily contribute to the creation of terrorist groups for several reasons such as the marginalization and discrimination of ethnic groups and nationalist and separatist aspirations. Each of these reasons can be used by terrorist groups as a means of recruiting new supporters. In the context of this thesis, using discourse analysis and comparative descriptive analysis, two ethno-nationalist terrorist groups will be analyzed; IRA (Irish Republican Army) and ETA (Euskadi Ta Askatasuna), whereby emphasis will be placed on the analysis of their ethnic identity and the importance of ethnicity as a key factor for mobilizing supporters and creating conflict. In addition, literature from the field of ethnic studies, as well as in-group/out-group theories and case studies will be used. By delving into their historical, ideological and strategic dimensions, this paper will attempt to shed light on how ethnic identity shaped their actions and influenced the relationship with the community that these terrorist groups represent. To do this, the historical evolution of the IRA and ETA will be traced, dissecting the socio-political environments from which they emerged, while examining the historical problems, roots and nationalist aspirations of these organizations. The key point of this paper is ethnic identity as a driving force behind the ideologies of the IRA and ETA, i.e. the way in which the perception of cultural heritage, linguistic differences and collective historical memory contribute to their legitimacy and acceptance of violence as a means of fighting for political goals. Although the IRA and ETA are similar in many characteristics of their origin and actions, they are also different in many, relying primarily on their outcome, with the IRA almost completely achieving its goals, while ETA did not. In order to better understand the IRA and ETA, it is necessary to analyze them through some of the sociological theories. Two sociological theories will be used in the analysis; constructivism and conflict theory. By applying the theory of constructivism to ethnic identity, it is observed that identities are not pre-defined and do not change only due to internal characteristics, but are the product of social interactions, norms and culture (Jukić, 2013). On the other hand, conflict theory explains how ethnic identity can serve as a factor in the generation and maintenance of social conflicts and thus take on a negative connotation (Haralambos and Heald, 1989). According to the mentioned theories, two assumptions for the analysis were constructed. The first assumption derives from the constructivist theory and reads: "The ethnic identity of the IRA and ETA is not static but fluid and subject to change depending on social and political contexts". Therefore, the analysis will reveal how these changes shaped the perception of their ethnic identity and influenced the strategies of terrorist actions. This assumption explores how different approaches of the authorities in responding to terrorist actions shape their strategies and tactics. Less Keywords
etnonacionalizam
terorizam
etnički identitet
IRA
ETA
Keywords (english)
ethnonationalism
terrorism
IRA
ETA
Language croatian URN:NBN urn:nbn:hr:131:913801 Study programme Title: Sociology (single major); specializations in: Research Type of resource Text File origin Born digital Access conditions Open access Terms of use Created on 2025-02-28 15:20:20
