Title Prostorno označavanje i prikaz enciklopedijskog znanja u virtualnom okruženju Title (english) Spatial representation of encyclopaedic knowledge in a virtual environment Author Jasmina Tolj Smolčić Mentor Zdenko Jecić (mentor)Mentor Petra Bago (mentor)Committee member Nives Mikelić Preradović (predsjednik povjerenstva)Committee member Tomislava Lauc (član povjerenstva)Committee member Nataša Jermen (član povjerenstva)Granter University of Zagreb Defense date and country 2024-06-28, Croatia Scientific / art field, SOCIAL SCIENCES Universal decimal classificationUDC ) 030 - General reference works Abstract Enciklopedička djela postavljena u mrežnome prostoru predstavljaju vrijedan resurs, koji se izgradnjom mrežnih informacijskih sustava i organizacijom sadržaja može nadograditi u epistemološkom smislu diseminacije konsolidiranoga sadržaja. Ta praksa već je prisutna u Wikipediji i različitim projektima, a taj nov način predstavljanja mrežnog enciklopedičkog sadržaja omogućuje učinkovitije informiranje korisnika te pospješuje navigaciju pri dohvaćanju sadržaja. Ono se, među ostalim, temelji na
... More metapodatcima koji sadržaju objavljenom u mrežnom prostoru daju prostornu odrednicu. Iako je prostorni prikaz enciklopedijskog znanja koncept koji se tek istražuje (a posebice u segmentu prostornog obilježavanja kao prvom koraku pri prostornom prikazu), enciklopedička djela odavna su tome pristupala izradom tematskih karata. Tematske karte, iako fragmentiran, svojevrsan su protoprostorni prikaz enciklopedijskog znanja, a suvremeno prostorno obilježavanje i prikaz podrazumijevali bi cjeloviti prikaz (prikazom čitavog enciklopedijskog znanja, a ne samo pojedinih članaka ili dijelova članaka) koji je virtualan i interaktivan Kao polazna točka istraživanja poslužio je projekt Hrvatske tehničke enciklopedije čiji je sadržaj iskorišten za početak istraživanja kojima se nastoji stvoriti model prostornog označavanja i prikaza enciklopedija (enciklopedičkih projekata) općenito te stvoriti metodologiju pristupa prostornom označavanju i prikazu kao znanstveni doprinos čitavom području enciklopedike. U disertaciji je provedena kvalitativna analiza članaka Hrvatske tehničke enciklopedije kojom su se za svaku od kategorija članaka odredile vrste podataka s prostornom odrednicom koje su tipične za kategoriju, a potom odredile vrste podataka koju je za svaku od kategorija uputno bilježiti. Istraživanjem je utvrđeno kako su upravo kategorije članaka nosioci stvaranja budućeg modela prostornog označavanja i prikaza enciklopedijskog znanja. Istražena je i mogućnost upotrebe alata za automatsko prepoznavanje nazivlja kao pomoći u pronalasku prostorno obilježenih informacija. Nadalje, istraženo je poklapanje nalaza dobivenih prvim istraživanjem sa sadržajem opće enciklopedije (ovdje Hrvatske enciklopedije), a kako bi se saznanja proširila iz strukovne enciklopedije (tehničke) na opće enciklopedije. Tim istraživanjem utvrđena je i potreba dobrog poznavanja materije enciklopedijskog projekta kojeg se nastoji prostorno obilježiti te su definirane upute kako pristupiti upoznavanju s materijom, a što se provodi sagledavanjem tematskih karata koje projekt već donosi i pretraživanjem tekstova članaka na informacije koje se detaljno prostorno bilježe (poglavito se odnosi na bilježenje imenima ulica, odnosno dodatno ako imena ulica prate i kućni brojevi). Budući da ne postoji metapodatkovni standard ovog područja, razmotreni su standardi srodnih područja gdje je zaključeno da je najpovoljniji od metapodatkovnih standarda za upotrebu u prostornom označavanju i prikazu enciklopedijskog znanja onaj Inicijative za označavanje teksta (Text Encoding Initiative, TEI) s mnoštvom postojećih elemenata strukture. Na temelju stvaranja unificiranih prostornih odrednica (geotagova) za pojedine kategorije članaka predložen je skup metapodataka i stvoren model prostornog prikaza enciklopedijskog znanja. Time je ispunjen cilj ove doktorske disertacije. Taj je cilj dodatno potvrđen stvaranjem prototipa prostornog prikaza znanja Hrvatske tehničke enciklopedije. Opći znanstveni doprinos u području enciklopedike ostvaren je definiranjem metodologije pristupa prostornom označavanju i prikazu enciklopedijskog znanja, koja se temelji na dva ključna koraka – kategorizaciji članaka i svim definiranim koracima obilježavanja informacija za svaku od kategorija te upoznavanju s materijom enciklopedijskog projekta. Ta dva koraka (a od kojih svaki sadrži dodatne korake definirane rezultatima ovih istraživanja) uputa su urednicama ili informacijskim stručnjakinjama za stvaranje prikaza enciklopedijskog znanja njihova enciklopedijskog projekta, bilo za enciklopedijske projekte općega sadržaja ili ostalih netehničkih područja. Less Abstract (english) Encyclopaedic works in the online space represent a valuable resource that, through the development of network information systems and content organization, can be enhanced in the epistemological sense of disseminating consolidated content. This practice is already present in Wikipedia and various projects, and this new way of presenting online encyclopaedic content allows for more efficient user information retrieval and facilitates navigation when accessing content. It is, among other,
... More based on metadata that provide a spatial reference to the published content in the online space. Although the spatial representation of encyclopaedic knowledge is a concept still under exploration (especially in the segment of spatial annotation as the first step in spatial representation), encyclopaedic works have already long approached it by creating thematic maps. Thematic maps, though fragmented, are a kind of proto-spatial representation of encyclopaedic knowledge, and contemporary spatial annotation and representation would imply a more comprehensive presentation (displaying the entire encyclopaedic knowledge, not just individual articles or parts of articles) that is virtual and interactive. For the start of the research the Croatian Encyclopaedia of Technology was used as a jumpingof point in the process of creating a model of spatial annotation and representation of encyclopaedias (encyclopaedic projects) in general (not just specialised encyclopaedias) and development of methodology for approaching spatial annotation and representation as a scientific contribution to the entire field of encyclopaedics. The dissertation research included a qualitative analysis of encyclopaedic articles, identifying types of data with spatial references typical for each article category, and then determining the types of data advisable to annotate (and later represent) for each category. The research found that article categories are indeed carriers of creating a future model of spatial annotation and representation of encyclopaedic knowledge. The possibility of using tools for automatic named entity recognition as assistance in finding spatially marked information was also explored. Furthermore, the alignment of findings from the initial research with the content of a general encyclopaedia (the Croatian Encyclopaedia was used here) was investigated to expand findings from a specific (technical) encyclopaedia to general encyclopaedias. This research identified the need for a good understanding of the subject matter of the encyclopaedic project to be spatially marked, and guidelines were defined on how to approach familiarizing oneself with the subject matter, involving the examination of thematic maps provided by the project and searching article texts for information that is spatially recorded in detail (especially concerning the recording of street names, and additionally if street names are accompanied by house numbers). As there is currently no defined metadata standard for geotagging encyclopaedias, several metadata standards in related areas were considered, concluding that the most favourable metadata standard for use in spatial annotation and representation of encyclopaedic knowledge is the one of the Text Encoding Initiative (TEI) with its multitude of existing structural elements. Based on the creation of unified spatial references (geotags) for individual article categories, a set of metadata was proposed, and a model for the spatial representation of encyclopaedic knowledge was developed. This fulfilled the goal of this doctoral dissertation, and was further confirmed by creating a prototype of the spatial representation of knowledge for the Croatian Encyclopaedia of Technology. The general scientific contribution in the field of encyclopaedics was achieved by defining a methodology for approaching spatial annotation and representation of encyclopaedic knowledge, based on two key steps – categorization of articles, and all the defined steps in annotation information for each category; and familiarization with the subject matter of the encyclopaedic project. These two steps (each containing additional steps defined by research results) serve as a guide for editors or information professionals in creating representations of encyclopaedic knowledge for their encyclopaedic projects, whether for encyclopaedic projects of general content or other specific non-technical fields. Less Keywords
enciklopedija
enciklopedika
leksikografija
prostorne odrednice
kvalitativna analiza sadržaja
metapodatci
geotagiranje
prostorni prikaz
Keywords (english)
encyclopaedia
encyclopaedics
lexicography
spatial references
qualitative content analysis
metadata
geotagging
spatial representation
Language croatian DOI https://doi.org/10.17234/diss.2024.8896 URN:NBN urn:nbn:hr:131:196509 Study programme Title: Postgraduate (Doctoral) Program in Information Science Type of resource Text Extent 260 str. File origin Born digital Access conditions Open access Terms of use Created on 2024-07-24 10:04:37
