Fikcionalizacija zbilje i pripovijedanje povijesti: odjeci franjevačkih ljetopisa 18. stoljeća u Andrićevu i Mlakićevu opusu

master's thesis

• Author: Nikolina Vrkić
• Mentor: Dolores Grmača (mentor)
• Mentor: Kristina Grgić (mentor)
• Committee member: Dolores Grmača (predsjednik povjerenstva)
• Committee member: Kristina Grgić (član povjerenstva)
• Committee member: Slaven Jurić (član povjerenstva)
• Granter: University of Zagreb; Faculty of Humanities and Social Sciences; (Department of Croatian language and literature); Zagreb
• Granter: University of Zagreb; Faculty of Humanities and Social Sciences; (Department of Comparative literature); Zagreb
• Defense date and country: 2019-10-18, Croatia
• Scientific / art field, discipline and subdiscipline: HUMANISTIC SCIENCES; Philology; Croatian Studies
• Scientific / art field, discipline and subdiscipline: HUMANISTIC SCIENCES; Philology; Comparative Literature

Abstract

U radu se problematizirao odnos između fikcije i zbilje (povijesti) u franjevačkim ljetopisima 18. st. te njihovi odjeci u opusu Ive Andrića, a onda posredno i u opusu Josipa Mlakića. U tom intertekstualnom proţimanju kao bitno zajedničko obilježje istaknulo se pripovijedanje povijesti koja se pod perom pisca postupno fikcionalizira te i sama postaje svojevrsnom fikcijom. Povijesti se pristupilo kao pripovijesti, istaknula se pripovjedna narav same povijesti koja se konstruira tek pripovijedanjem. Naglasila se i važnost takvog pripovijedanja koje posebno kod franjevačkih pisaca postaje instrumentom za očuvanje identiteta čitave zajednice. U tom su se kontekstu osvijetlili i pojedini pojmovi poput kulture sjećanja i njezinoga odnosa spram prošlosti koja se kolektivnim sjećanjem mitologizira i postaje jamcem grupnoga identiteta. U svojim romanima-kronikama (Travnička hronika, Na Drini ćuprija) Andrić pripovijedanje povijesti uzdiţe na znatno viši umjetnički stupanj imajući na umu prevlast fikcije nad fakcijom, a Mlakićevo problematiziranje povijesti u romanima Tragom zmijske košuljice, Kad magle stanu te Živi i mrtvi može se smjestiti u postmodernistički žanr historiografske metafikcije. U pripovijedanje o povijesti upliće se i fantastika koja u franjevačkih ljetopisaca ima uglavnom ideološku funkciju, a u Mlakićevom romanu Živi i mrtvi samo dodatno destabilizira već ionako fluidnu granicu između fikcije i povijesti. U radu se nije dovodila u pitanje istinitost spomenutih povijesnih događaja, već se nastojalo ukazati na njezinu konstruktivnost. Pristupilo joj se kao praznom označitelju koji se puni značenjima ovisno o kontekstu i interpretacijskim okvirima u kojima se promatra.

• Keywords: pripovijedanje povijesti; franjevački ljetopisi 18. st.; Ivo Andrić; Josip Mlakić; kultura sjećanja; romani-kronike; historiografska metafikcija; fantastika.
• Language: croatian
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:516063
• Study programme: Title: Croatian Language and Literature; specializations in: Teaching; Course: Teaching; Study programme type: university; Study level: graduate; Academic / professional title: magistar/magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti (magistar/magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti)
• Study programme: Title: Comparative Literature (double major); Study programme type: university; Study level: graduate; Academic / professional title: magistar/magistra komparativne književnosti (magistar/magistra komparativne književnosti)
• Type of resource: Text
• File origin: Born digital
• Access conditions: Open access
• Created on: 2019-10-28 10:06:32