Utjecaj književnosti na oblikovanje likova u odabranim proznim djelima hrvatskog realizma i moderne

master's thesis

• Author: Ana-Marija Francetić
• Mentor: Ivana Drenjančević (mentor)
• Committee member: Lana Molvarec (predsjednik povjerenstva)
• Committee member: Suzana Coha (član povjerenstva)
• Granter: University of Zagreb; Faculty of Humanities and Social Sciences; (Department of Croatian language and literature); Zagreb
• Defense date and country: 2021-09-01, Croatia
• Scientific / art field, discipline and subdiscipline: HUMANISTIC SCIENCES; Philology; Croatian Studies

Abstract

U romanima i novelama hrvatske književnosti razdoblja realizma i moderne često se pojavljuje motiv likova čitatelja. Interdisciplinarnim istraživanjem i uključivanjem teorije mogućih svjetova, estetike recepcije i sociologije književnosti u ovaj rad, analizira se utjecaj sadržaja književnih djela koja čitaju likovi na njihovo oblikovanje karaktera u fikcionalnoj stvarnosti. U korpusu književnih djela odabranih za analizu u ovom diplomskom radu pronašli su se naslovi: Janko Borislavić, U noći,... More Na Januševo, Poslije nesreće, Mira Kodolićeva, Bijeg, Posljednji Stipančići, Pavao Šegota, Isušena kaljuža, Ćuška, Prijan Lovro, Gospođa Sabina. Koncepti oblikovanja karaktera likova uvjetovani su određenim književnim djelima koja utječu na njihove postupke, misli, odluke i stavove. Tako se često pojavljuju likovi sa sličnim motivacijama poput otkrivanja smisla postojanja, traženja uzora u stranim književnim djelima, političkim opredjeljenjem nadahnutim čitanjem ili otkrivanjem čitanja kao što je to slučaj u žena. Razlikuje se utjecaj književnosti na muške i ženske likove. Dok su muški likovi uglavnom intelektualci koji su u potrazi za većim smislom, političkim opredjeljenjem ili književnim uzorom, ženskim likovima je književnost, posebno romani, zabranjivana zbog opasnosti od zastranjenja. Muškarci su uglavnom obezvrjeđivali njihovo čitanje te poticali čitanje određenih vrsti koje potiču – tada poželjna i određena – ženska obilježja. Tako su čitateljice najčešće okarakterizirane kao empatične i emocionalno uživljene što ih dovodi do nerazlikovanja književnosti i stvarnosti te želje za nečim nedostižnim odnosno očituje se bovarizam. Književnost 19. stoljeća nastojala je oblikovati likove te njihove sudbine logično i znanstveno objašnjivo te ih prikazati kao rezultat uzročno-posljedično motiviranih događaja čime se nastoje približiti pozitivizmu. Tako su autori književnim djelima koja utječu na postupke i oblikovanje likova dokazivali ispravnost svog statusa društvenih analitičara. Less

Abstract (english)

In novels and short stories of Croatian literature of the period of realism and modernity, the motif of the characters of the reader often appears. Through interdisciplinary research and the inclusion of the theory of possible worlds, the aesthetics of reception and the sociology of literature in this paper, the influence of the content of literary works read by characters on their character formation in fictional reality is analyzed. The corpus of literary works selected for analysis in... More this thesis contains the following titles: Janko Borislavić, U noći, Na januševo, Poslije nesreće, Mira Kodolićeva, Bijeg, Posljednji Stipančići, Pavao Šegota, Isušena kaljuža, Ćuška, Prijan Lovro, Gospođa Sabina. The concepts of character formation are conditioned by certain literary works that influence their actions, thoughts, decisions, and attitudes. Thus, characters with similar motivations often appear, such as discovering the meaning of existence, looking for role models in foreign literary works, political orientation inspired by reading, or discovering reading, as is the case with women. The influence of literature on male and female characters is different. While male characters are mostly intellectuals looking for a greater meaning, political affiliation, or literary role model. Female characters, especially in novels, were banned because of the danger of deviance. Men generally devalued their reading and encouraged reading of certain types that encouraged - then desirable and certain - female characteristics. Thus, readers are most often characterized as empathetic and emotionally enlivened, which leads them to indistinguishability between literature and reality, and the desire for something unattainable, that is, bovarism. The literature of the 19th century sought to shape the characters and their destinies logically and scientifically explicably, and to present them as the result of cause-and-effect motivated events, thus trying to approach positivism. Thus, the authors proved the correctness of their status as social analysts through literary works that influence the actions and shaping of characters. Less

• Keywords: književni likovi; fikcionalna stvarnost; estetika recepcije; teorija mogućih svjetova; bovarizam; 19. stoljeće; pozitivizam
• Keywords (english): literary characters; fictional reality; aesthetics of reception; theory of possible worlds; bovarism; 19th century; positivism
• Language: croatian
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:442535
• Study programme: Title: Croatian Language and Literature; specializations in: Teaching; Course: Teaching; Study programme type: university; Study level: graduate; Academic / professional title: magistar/magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti (magistar/magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti)
• Type of resource: Text
• File origin: Born digital
• Access conditions: Open access
• Created on: 2021-09-05 15:50:22