Indoeuropska pradomovina u svjetlu južnokavkaske hipoteze

master's thesis

• Title (english): The Proto-Indo-European Homeland in Light of the Southern Arc Hypothesis
• Author: Andrija Živković
• Mentor: Ranko Matasović (mentor)
• Committee member: Ida Raffaelli (predsjednik povjerenstva)
• Committee member: Daniela Katunar (član povjerenstva)
• Granter: University of Zagreb; Faculty of Humanities and Social Sciences; (Department of Linguistics); Zagreb
• Defense date and country: 2024-10-02, Croatia
• Scientific / art field, discipline and subdiscipline: HUMANISTIC SCIENCES; Philology; Comparative and Historical Linguistics
• Scientific / art field, discipline and subdiscipline: HUMANISTIC SCIENCES; Archeology; Prehistoric Archeology
• Scientific / art field, discipline and subdiscipline: NATURAL SCIENCES; Biology; Genetics, Evolution and Phylogenetics

Abstract

U radu se daje pregled suvremenih metoda datiranja i lociranja indoeuropske pradomovine i zaključaka na koje upućuju te se na temelju najrelevantnijih lingvističkih, arheoloških i genetičkih dokaza ocjenjuje vjerojatnost pojedinih hipoteza i tvrdnji vezanih za dataciju i lokaciju pradomovine. Uvodni dio čitatelja upoznaje sa složenošću problematike te najavljuje ciljeve rada. Potom se u svrhu postavljanja temelja za raspravu o indoeuropskoj pradomovini obrazlažu argumenti o najranijoj filogenezi indoeuropskih jezika te se zauzima pozitivan stav o indoanatolijskoj i indotoharskoj hipotezi. U trećem se dijelu izlažu najrelevantnije lingvističke i arheološke metode i dokazi za datiranje i lociranje pradomovine. Prihvaćaju se datacije dobivene na temelju konvergencije tradicionalnih datacijskih metoda i lingvističke paleontologije, a odbacuje se radikalni skepticizam prema metodama lingvističke paleontologije i zaključci doneseni na temelju računalnih statističkih metoda. Izražava se skepticizam prema dokaznoj snazi navodnih jezičnih dodira temeljen na manjku pouzdanih saznanja o istima. Izlažu se osnovne crte suvremene stepske hipoteze kao najvjerojatnije na temelju lingvističkih i arheoloških dokaza. Naposljetku se pruža pregled uporabe arheogenetičkih metoda u svrhu rješavanja problema indoeuropske pradomovine. Izražava se skepticizam prema južnokavkaskoj hipotezi (eng. Southern Arc Hypothesis). Na temelju rezultata posljednjih arheogenetičkih istraživanja kao najvjerojatnija se prihvaća suvremena stepska hipoteza u svojim osnovnim crtama, dok se prema ruti migracije govornika anatolijskoga u Anatoliju zauzima agnostički stav.

Abstract (english)

This paper provides an overview of the most recent methods of dating and locating the Indo-European homeland and the conclusions they lead to and evaluates the probability of hypotheses and claims relating to the dating and location of the homeland based on the most relevant linguistic, archaeological and genetic evidence. Skepticism is expressed towards the Southern Arc Hypothesis and the contemporary version of the Steppe Hypothesis in its basic features is accepted as the most probable. An agnostic position is taken regarding the route of the migration of Anatolian speakers to Anatolia.

• Keywords: indoeuropski; indoanatolijski; pradomovina; arheogenetika
• Keywords (english): Indo-European; Indo-Anatolian; Urheimat; archaeogenetics
• Language: croatian
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:503699
• Study programme: Title: Linguistics (double major); specializations in: General Linguistics, Comparative Linguistics, Computational Linguistics, Aplied Linguistics and Cognitive Linguistics, Cognitive; Course: Comparative Linguistics; Study programme type: university; Study level: graduate; Academic / professional title: magistar/magistra lingvistike (magistar/magistra lingvistike)
• Type of resource: Text
• File origin: Born digital
• Access conditions: Open access
• Created on: 2024-10-02 23:33:45