Сопоставительный анализ фразеологизмов с компонентом-орнитонимом в хорватском и русском языках

master's thesis

• Title (english): Comparative analysis of phraseological units with an ornitonymic component in Croatian and Russian languages
• Title (croatian): Supostavna analiza frazema s komponentom ornitonimom u hrvatskom i ruskom jeziku
• Author: Iva Bevanda
• Mentor: Branka Barčot (mentor)
• Committee member: Branka Barčot (predsjednik povjerenstva)
• Committee member: Sanja Drljača Magić (član povjerenstva)
• Committee member: Marija Popović (član povjerenstva)
• Granter: University of Zagreb; Faculty of Humanities and Social Sciences; (Department of East Slavic languages and literatures); Zagreb
• Defense date and country: 2024-09-27, Croatia
• Scientific / art field, discipline and subdiscipline: HUMANISTIC SCIENCES; Philology; Slavic Studies

Abstract

Cilj je ovog rada supostavnom analizom utvrditi sličnosti i razlike među hrvatskim i ruskim frazeološkim jedinicama s ornitonimskom sastavnicom te razjasniti njihova značenja. U radu se također razmatra i simbolika ornitonima, uglavnom nadređenog pojma ptica, a daju se i kratki osvrti na temu frazeološke ekvivalencije te sličnosti i razlike u dijelu frazeološke slike svijeta ruskog i hrvatskog naroda. U analiziranim frazemima nailazi se na većinski iste nazive ptica, no postoje i neke razlike u produktivnosti frazema ovih dvaju jezika. S obzirom na to da je čovjeku najbliži i najpoznatiji hiperonimski pojam ptica, ne čudi prevladavanje frazeoloških jedinica koje kao ornitonimsku sastavnicu uključuju upravo taj leksem. Ta se činjenica temelji na tome što je čovjeku mnogo lakše uspoređivati se s pticom kao općom kategorijom, čiji su mu vanjski izgled i osobine vrlo dobro poznati, za razliku od pojedinih vrsta ptica. Pri oblikovanju frazeološkog značenja jedinica koje sadrže pojedine vrste ptica najčešće se polazilo od njihovih najistaknutijih tjelesnih karakteristika i/ili specifičnih ponašanja. Postojanje frazeološke međujezične ekvivalencije također ne iznenađuje, uzevši u obzir da je riječ o dva srodna, slavenska jezika i bliskim kulturama. Podudarnost dijela frazeoloških slika svijeta dvaju naroda objašnjava se univerzalnošću simbolike ptica, sličnošću asocijativno-figurativnog mišljenja, postojanjem zajedničkih frazeoloških predodžbi kod govornika dvaju jezika, bliskošću hrvatskog i ruskog jezika te sličnošću dviju slavenskih kultura. Budući da sve analizirane jedinice opisuju različite sfere ljudskog života i djelovanja, a također karakteriziraju čovjeka kao psihičko i društveno biće, njihovo je značenje na razini frazeologije ruskoga i hrvatskoga jezika te, naravno, njihovih kultura, neporecivo. Supostavna analiza hrvatskih i ruskih frazeoloških jedinica s ornitonimskom sastavnicom daje izvrsnu sliku o kulturološkim i jezičnim sličnostima i razlikama između dvaju uspoređivanih jezika. Proučavanjem značenja ovih frazeoloških jedinica može se doći do zaključka da analizirane frazeološke jedinice imaju mnogo značajnih sličnosti te da ih karakterizira univerzalna simbolika.

• Keywords: фразеология; фразеологизм (ФЕ); орнитоним; птица; семантика; фразеологическая эквивалентность; фразеологическая картина мира
• Keywords (croatian): frazeologija; frazem; ornitonim; ptica; semantika; frazeološka ekvivalencija; frazeološka slika svijeta
• Language: russian
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:567914
• Study programme: Title: Russian Language and Literature (double major); specializations in: Teaching, Translation; Course: Translation; Study programme type: university; Study level: graduate; Academic / professional title: magistar/magistra rusistike (magistar/magistra rusistike)
• Type of resource: Text
• File origin: Born digital
• Access conditions: Open access
• Created on: 2024-09-27 18:01:22